• Dijabetes je stanje. Samokontrola je rešenje.

Pasulj, sarma i supe: zašto vam „spori“ jesenji obroci dižu šećer satima kasnije?

Stiglo je vreme gustih, toplih jela — i onog zbunjućeg skoka šećera koji stigne kada ga najmanje očekujete. Evo zašto se to dešava i kako da se snađete.

Jesen donosi pasulj, sarmu, prebranac, gust kupus i tople supe — jela koja grеju i koja volimo. Ali baš ona umeju da naprave neočekivanu situaciju: izmerite šećer sat vremena posle ručka, vrednost je odlična, vi se opustite — a onda vas uveče dočeka skok niotkuda. Nije čudo, i nije vaša greška. Razlog je u sastavu tih obroka.

Zašto mast i proteini „odlažu“ skok?

Klasičan ugljeni hidrat, poput parčeta belog hleba, brzo se vari i šećer skače gotovo odmah. Jesenja jela su drugačija — bogata su mastima i proteinima, a oni značajno usporavaju varenje. Posledica je da se ugljeni hidrati iz takvog obroka ne upijaju odmah, već polako i postepeno.

Zbog toga šećer ne skoči naglo i odmah, nego raste dugo i sporo — ponekad tek tri do pet sati posle obroka. Upravo zato klasično merenje iz prsta sat vremena posle jela često „promaši“ pravu sliku: u tom trenutku vrednost zaista jeste dobra, ali talas tek dolazi.

Klasična zamka

Scenario izgleda ovako: ručate sarmu, posle sat vremena izmerite — sve u redu. Pomislite da je obrok „prošao“ i prestanete da pratite. A onda, dok gledate TV ili dok spavate, šećer tiho raste i ostaje visok satima. Taj „skriveni“ skok umara organizam i otežava kontrolu, a vi ni ne znate odakle je došao.

Kako da se snađete?

Računajte na odloženi efekat. Kod masnih i teških obroka pratite šećer duže, ne samo prvih sat-dva. Pravi vrhunac kod ovakvih jela često dolazi kasnije.

Iskoristite redosled obroka. I ovde pomaže ono zlatno pravilo: počnite kupusom, salatom ili drugim povrćem i proteinom, a hleb i krompir ostavite za kraj. Skok šećera tako bude osetno blaži.

Pustite senzor da vidi ono što prst ne može. Tu kontinuirani senzor postaje nezamenljiv. Uz Accu-Chek® SmartGuide na grafikonu jasno vidite taj dugi, spori talas koji se proteže satima posle obroka. Kada jednom vidite kako baš vaš organizam reaguje na sarmu ili pasulj, znate šta da očekujete i kako da bolje rasporedite terapiju.

Razgovarajte s lekarom o tempiranju insulina. Za one koji koriste insulin uz obrok, kod ovako „sporih“ jela ponekad se i sam način doziranja prilagođava. To je tema za vašeg lekara — ali tek pošto na senzoru vidite obrazac koji mu možete pokazati.

Pre upotrebe pročitati uputstvo! O nameni i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.

Uživajte, samo pametnije

Poenta nije da se odreknete omiljenih jesenjih jela. Pasulj i sarma mogu da ostanu na vašoj trpezi — treba samo da znate da njihov uticaj na šećer dolazi sporije i traje duže, i da tome prilagodite praćenje.

„Spori“ jesenji obroci dižu šećer postepeno i satima kasnije zbog masti i proteina koji usporavaju varenje. Pratite vrednosti duže nego obično, koristite redosled obroka u svoju korist i oslonite se na senzor da uhvatite onaj dugi talas koji merenje iz prsta lako previdi. Tako i najgušća jesenja trpeza ostaje pod vašom kontrolom.

Još recepata i saveta o ishrani prilagođenih osobama sa dijabetesom potražite na www.prst.org.rs, a Accu-Chek® SmartGuide senzor je dostupan u apotekama.

Napomena: tekst je informativnog karaktera. Plan ishrane i način doziranja insulina dogovorite sa svojim lekarom.

Imate li pitanja za nas?

 
Share