• Dijabetes je stanje. Samokontrola je rešenje.

Dr Bojović: Prevencija dijabetesa tipa 2

Dijabetes mellitus tip 2 je mataboličko oboljenje, koje poslednjih godina dobija epidemiološke karakteristike širenja u svim starosnim grupama. Obzirom da ishrana i način života (kao faktori života na koje se može uticati) u velikoj meri utiču na nastanak DM tipa 2, sve snage na svim nivoima zdravstvene zaštite treba da budu usmerene na prevenciju.

Šta se može uraditi?

Najpre treba identifikovati osobe koje su u riziku za nastanak dijabetesa.To su osobe sa genetskom predispozicijom, gojazni (BMI preko 30), sa posebnim osvrtom na abdominalnu gojaznost, osobe koje vode sedentarni način života i rada, i pacijenti sa predijabetesom i insulinskom rezistencijom.

Predijabetes je stanje pre nastanka dijabetesa i lako se može otkriti laboratorjskim nalazom, glikemije u okviru OGTT sa 75g glukoze u 0 i 120 minutu. Postoje tri poremećaja u okviru ovog stanja, i za svaki od njih je potrebna posebna pažnja i lečenje od strane lakara na primarnom nivou. Muškarci sa obimom struka preko 102cm u struku i žene preko 88cm, spadaju u visokorizičnu grupu.

Na šta treba obratiti pažnju?

Nepravilna ishrana je faktor rizika koji može dovesti do dijabetesa, gojaznosti i kardiovaskularnih oboljenja. To podrazumeva preveliki unos ugljenih hidrata posebno prostih šećera, konzumiranje konditorskih proizvoda i fast food hrane. Neophodno je objasniti pacijentima način izlučivanja insulina iz pankreasa i da je od krucijalne važnosti da se uobroči, tj da se jede sledeći obrok kada se svari prethodni, da se dozvoli da dođe do potpune apsorpcije glukoze iz prethodnog obroka i snižavanja insulina.

Birati kvalitetne, organske proizvode, sa što manje gotovih jela, skrobnih namirnica (krompir), belo brašno i pirinač zameniti integralnim, a beli šećer zameniti prirodnim (urme, stevia itd). Voće, kao izvor ugljenih hidrata, jesti u vreme užine sa orašastim plodovima (badem, lešnik) kako bi se smanjio skok insulina i glikemije.

Ujutru doručkovati u prvih jedan do dva sata po ustajanju (zbog skoka kortizola i ubrzanja metabolizma). Konzumirati što više tečnosti u obliku vode, čajeva a što manje sokova (količina se izračunava tako što se telesna masa podeli sa 25 i dobija se količina u L). Ceđene sokove izbegavati, jer se time uništavaju vlakna u voću, a šečer iz voća se koncentriše. Voće je najbolje pojesti u sirovom obliku uz orašaste plodove. Od masti, konzumirati zdrave masti u obliku maslinovog ulja, orašastih plodova, avokado itd.

Šta je još važno?

Redovna fizička aktivnost utiče na smanjenje insulinske rezistencije na nivou mišića, ali i omogućava bolju apsorpciju glukoze u ćeije. Dovoljno je 30 minuta dnevno svaki dan u vidu šetnje, kardio treninga ili vežbe snage. Iskoristiti svaku priliku za hod (do ili sa posla, uz i niz stepenice, do prodavnice itd).

Stres je deo svakodnevice i bitno utiče na nastanak bolesti, posebno dijabetesa. Fizička aktivnost je bitan element u smanjenju istog, kao i sada popularne knjige iz psihologije koji podižu psihološku svest o samoosnaživanju. Najveći uticaj ima boravak u prirodi i sa porodicom i prijateljima.

Prevencijom dijabetesa sprečavamo i komplikacije ove bolesti, od kojih su neke smrtonosne a neke bitno utiču na kvalitet i komfor života.Naglašavanjem pacijentima na sve ove faktore prevencije, u velikoj meri možemo smanjiti epidemijski porast broja obolelih kao i komplikacija.

Picture of Dr Gordana Bojović

Dr Gordana Bojović

Specijalista opšte medicine

Imate li neka pitanja za nas? Tu smo!

Share